Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla:“U doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, došlo je do pomračenja Sunca, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa ljudima klanjao namaz. Oduljio je stajanje na kijamu, zatim otišao na ruku‘ i dugo ostao na njemu. Potom se ispravio i ponovo produžio stajanje na kijamu, ali kraće nego prvi put. Nakon toga se opet sagnuo na ruku‘ i zadržao se duže, ali ipak kraće od prvog ruku‘a. Zatim je pao na sedždu i oduljio njen boravak. Na drugom rekatu je postupio na isti način, a kada je predao selam, Sunce se već bilo pojavilo.
Nakon toga, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio se ljudima hutbom, zahvalivši se Allahu i pohvalivši Ga, a zatim rekao:‘Sunce i Mjesec su dva Allahova znaka. Njihovo pomračenje ne biva zbog smrti niti rođenja bilo koga od ljudi. Kada ih ugledate, obratite se Allahu dovom, izgovarajte tekbire, klanjajte namaz i udjeljujte sadaku.’Zatim je rekao:‘O ummete Muhammedov, tako mi Allaha, niko nije ljubomorniji od Allaha kada Njegov rob ili robinja učine blud.O ummete Muhammedov, tako mi Allaha, kada biste znali ono što ja znam, vi biste se malo smijali, a mnogo biste, zaista, plakali.’”1
Pouke iz hadisa
• Pomračenje Sunca i Mjeseca su dva velika Allahova ajeta (znaka, pokazatelja) koji ukazuju na Njegovu bezgraničnu moć i veličinu.
• Pomračenje se ne dešava radi nečije smrti, rođenja, pobjede, tuge ili radosti, nego da Allah time podsjeti Svoje robove na Sudnji dan kada će i Sunce i Mjesec izgubiti svoju svjetlost i svrhu.
• Kada nastupi pomračenje, propisan je posebni namaz.
• Namaz povodom pomračenja sastoji se od dva rekata, ali se razlikuje od običnog namaza: na svakom rekatu imaju po dva kijama i dva ruku‘a. Na početku se donese tekbir, prouči namaska dova, E‘uza, Bismila i El-Fatiha, a zatim se dugo uči Kur’an. Potom se ide na rukū‘ koji se oduži. Nakon toga se ponovo vraća na kijam, prouči Bismila i El-Fatiha, pa opet dugo uči Kur’an, ali kraće nego prvi put, a zatim ide na drugi rukū‘, kraći od prvog. Potom se rekat dovrši na uobičajeni način, s tim što se i sedžde produžuju. Drugi rekat se klanja na isti način.
• Pohvalno je klanjati ovaj namaz u džematu, ali je dozvoljeno i pojedinačno u kući, po jednoglasnom stavu islamskih učenjaka.
• Namaz se klanja sve dok traje pomračenje. Ako bi se završilo prije kraja namaza, dovrši se namaz, a potom nastavi sa zikrom i dovom dok se pomračenje potpuno ne okonča.
• Dova, sadaka, zikr i namaz u trenucima pomračenja imaju posebno veliku vrijednost.
• Nakon završenog namaza, propisano je da imam održi hutbu i opomene ljude da se udalje od grijeha, naročito od bluda.
• Pomračenje Sunca i Mjeseca također je jasan odgovor mnogobošcima koji su obožavali ta nebeska tijela: ona nisu božanstva, nego Allahova stvorenja koja se pokoravaju Njegovoj volji i kojom On upravlja kako hoće.
Napomene
• Znanje o tačnom vremenu pomračenja nije u suprotnosti s činjenicom da su to Allahovi ajeti kojima On zastrašuje Svoje robove i ne bi trebalo da umanji kod nas strah – isto kao što npr. predviđanje termina poroda ne umanjuje radost kada se dijete rodi.
• Namaz povodom pomračenja propisan je samo onima koji to mogu vidjeti. Onima koji zbog oblaka, magle, prašine ili sličnih razloga ne mogu vidjeti pomračenje, nije propisano klanjati taj namaz.
• Šerijatski argumenti potvrđuju dozvoljenost gledanja pomračenja golim okom, i ne postoji naučna činjenica koja to osporava. A i kada bi postojala, prednost se uvijek daje šerijatskim dokazima.
Amir I. Smajić
14. zul-ka‘de, 1439. h.g.
