O mladiću, zakorači putem traženja znanja!

Stjecanje šerijatskog znanja jedno je od Allahu, dželle še’nuh, najdražih djela. Uzvišeni Allah je onima koji tragaju za znanjem i izučavaju Njegovu plemenitu vjeru pripremio obilnu nagradu i visoke stepene u Džennetu, o čemu svjedoče brojni kur’anski ajeti i hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Svi razumni ljudi saglasni su u tome da je onaj koji zna bolji od onoga koji ne zna. O tome nema razilaženja među razumom obdarenim, kao što Uzvišeni kaže: „Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?’ Samo oni koji pameti imaju pouku primaju.“¹ „Allah svjedoči da nema boga osim Njega, – a i meleki i učeni…“² „… i Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.“³ „On je Milostivi, pa pitaj o Njemu onoga koji zna.“⁴ „Allaha se, doista, od robova Njegovih boje – učeni.“⁵ „Pitajte učene ako ne znate.“⁶

Osman b. Ebi Sevde prenosi: „Sjedio sam s Ebu Derdāom, radijallahu anhu, u mesdžidu u Damasku, kada mu je prišao jedan čovjek i rekao: ‘O Ebu Derda, došao sam ti iz Medine, grada Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer sam čuo da prenosiš jedan hadis od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Nisam došao ni zbog čega drugog.’ Tada mu Ebu Derda, radijallahu anhu, reče: ‘Doista sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: „Ko krene putem traženja znanja, Allah će ga tim putem uputiti ka jednom od puteva koji vode u Džennet. Meleki, iz zadovoljstva prema onome koji traga za znanjem, prostiru svoja krila. Oprosta za učenjaka traže svi stanovnici nebesa i Zemlje, pa čak i ribe u dubinama mora. Prednost učenjaka nad pobožnjakom je kao prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. Učenjaci su, zaista, nasljednici vjerovjesnika. A vjerovjesnici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinare ni dirheme, već znanje. Ko ga uzme, uzeo je veliki udio.”⁷

Također, Mu‘avija b. Ebi Sufjan, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kome Allah želi dobro, poduči ga propisima vjere.“⁸

Zato su prve generacije ovog ummeta ulagale ogromne napore u stjecanju znanja. Neki su čak dovodili u pitanje vlastiti život, zdravlje i imetak kako bi naučili ono što nisu znali o Allahovoj vjeri.

Prenosi se da je plemeniti ashab Ebu Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, otputovao iz Medine u Misr (Egipat) kako bi se susreo s Ukbom b. Amirom, radijallahu anhu, jer je čuo da prenosi hadis koji on nije poznavao.⁹

Slično tome, Džabir b. Abdullah, radijallahu anhuma, putovao je mjesec dana kako bi čuo jedan jedini hadis, iako je lično mnogo toga čuo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.¹⁰

Alkame i Esved, dva poznata učenika Ibn Mes’uda, otišli su iz Kufe u Medinu kako bi slušali hadise od Omera i Aiše, radijallahu anhuma.¹¹

Sličnih primjera u životima prvih generacija je mnogo i dobro su poznati.

Hatib el-Bagdadi, rahimehullah, u svome djelu Rihletu fi talebil-hadis ¹² bilježi lancem prenosilaca do Amra b. Ebi Seleme da je rekao imamu Evzā’iju: „Već četiri dana boravim s tobom, a nisam čuo od tebe više od trideset hadisa!“ Pa mu Imam Evzā’i odgovori: „Zar podcjenjuješ trideset hadisa u četiri dana!? Džabir b. Abdullah je kupio jahalicu i putovao iz Medine u Misr kako bi čuo jedan hadis koji nije znao od Ukbe b. Amira, pa se vratio. A ti podcjenjuješ trideset hadisa za četiri dana!?“

Imam Malik, rahimehullah, prenosi da je Seid b. Musejjeb rekao: „Znao sam danima i noćima putovati samo radi jednog hadisa.“¹³

Izučavanje šerijatskog znanja kod Uzvišenog Allaha, dželle še’nuh, vrednije je od svih vrsta dobrovoljnog ibadeta – ali samo ako je popraćeno iskrenom namjerom i praktičnom primjenom.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, rekao je: „Draže mi je da naučim jedno poglavlje iz oblasti naredbi i zabrana (halal i haram) nego da učestvujem u sedamdeset bitaka na Allahovom putu.“¹⁴

Hasan el-Basri, rahimehullah, rekao je: „Da naučim jedno poglavlje znanja i da njime podučim jednog muslimana, draže mi je nego da posjedujem sav dunjaluk i da ga podijelim na Allahovom putu.“¹⁵

Imam Ibn Šihab ez-Zuhri rekao je: „Izučavanje sunneta vrednije je od dvjesto godina ibadeta.“¹⁶

Sufjan es-Sevri, rahimehullah, kazao je: „Ne znam za djelo vrednije od traženja znanja i njegovog pamćenja – onome kome Allah želi dobro.“¹⁷

Hasan b. Salih, rahimehullah, rekao je: „Ljudi trebaju ovo znanje za svoj ahiret, kao što im je potrebno jelo i piće za njihov dunjaluk.“¹⁸

Prenosi se da je jedan čovjek rekao Ebu Midžlizu dok su izučavali fikhska pitanja: „Zar nam nećeš proučiti jednu suru iz Kur’ana?“ Pa mu je odgovorio: „Ne smatram da je učenje Kur’ana vrednije od onoga čime se sada bavimo.“¹⁹

Imam Jahja b. Ebi Kesir rekao je: „Prisustvovanje predavanjima o šerijatskim propisima i izučavanje Kur’ana je poput dobrovoljnog namaza.“²⁰

Mutarrif b. Šihhir, rahimehullah, rekao je: „Znanje je vrednije od dobrih djela. Zar ne vidite monaha koji čitavu noć ibadeti, a ujutro padne u širk?“²¹

Imam Šafija, rahimehullah, rekao je: „Nakon obavljanja farzova, nema ništa vrednije od traženja znanja.“ Upitan je: „Pa ni borba na Allahovom putu?“ Odgovorio je: „Ni borba na Allahovom putu!“²²

Ahmed b. Hanbel, imam ehli-sunneta, rekao je: „Traženje znanja je najbolje djelo – ali samo za onoga ko ima iskrenu namjeru.“ Upitan je: „Kako da čovjekova namjera bude iskrena?“ Odgovorio je: „Neka naumi da sa znanjem bude ponizan i da od sebe otkloni neznanje.“ Drugi put je rekao: „Sa znanjem se ništa ne može porediti – ako je s iskrenom namjerom.“²³

Ibrahim b. Hani’ upitao je Ahmeda: „Šta ti je draže – da po noći prepisujem znanje ili da klanjam dobrovoljne namaze?“ Odgovorio je: „Kada prepisuješ znanje, ti izučavaš propise svoje vjere – meni je to draže.“²⁴

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada budete prolazili pored džennetskih bašči, zastanite i sjedite u njima.“ Upitaše: „A šta su džennetske bašče?“ Reče: „Skupovi u kojima se spominje Allah.“²⁵

U drugoj predaji kod Taberanija, koja je također slabog lanca, navodi se: „To su skupovi u kojima se izučava znanje.“ To jest, halke i skupovi u kojima se proučava Kur’an i Sunnet.

Navodi se da je Ibn Mes’ud, radijallahu anhu, tumačeći ovaj hadis rekao: „Što se mene tiče, smatram da se time ne misli na skupove u kojima se pričaju priče, već oni u kojima se izučavaju šerijatski propisi.“²⁶

O mladiću, ti koji čezneš za Allahovim zadovoljstvom, znanje je svjetlo koje ti osvjetljava put do Dženneta. Učenje šerijatskog znanja nije razonoda i popunjavanje slobodnog vremena, već potreba duše i hrana za tvoje srce. Ono te uzdiže, jača tvoj iman i osnažuje tvoje stope na Pravom putu. Zato ne odgađaj i ne čekaj savršene okolnosti. Kreni, makar jednim korakom – prema halki, knjizi, učenom čovjeku, provjerenom izvoru. Znanje je nasljedstvo vjerovjesnika. Ako ga iskreno tražiš, i ti postaješ dio tog blagoslovljenog lanca. A ako ga učiš i dijeliš, tvoji tragovi ostaju, čak i kad te nestane: „…i Mi bilježimo ono što su uradili i tragove koje iza sebe ostave.“²⁷

Allahu, učini nas od onih koji znanje traže iskreno, koji ga žive u djelima i koji s njim ka Tebi putuju – ponizno i odlučno!

dr. Amir I. Smajić
Tuzla, 15. muharrem, 1447. god.

1. Ez-Zumer, 9
2. Ali Imran, 18
3. El-Mudžadele, 11
4. El-Furkan, 59
5. Fatir, 28
6. El-Enbija, 7
7. Hadis bilježe Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Hibban i drugi. Hadis je, inšallah, hasen-dobar, iako u lancu prenosilaca ima određenih slabosti
8. Bilježe Buhari i Muslim
9. Musned Ahmed, 17391; Hatib el-Bagdadi, Rihletu fī talebil-hadis, str. 34–35
10. Rihletu fi talebil-hadis, str. 31–33
11. El-Džem’u bejnes-sahihajn, 4/240–241
12. str. 40
13. Rihletu fi talebil-hadis, str. 41-44
14. Hatib el-Bagdadi, El-Fekih vel-Mutefekkih, str. 52
15. El-Fekih vel-Mutefekkih, str. 53
16. Ibn Asākir, Tarihu Dimešk, 43/6
17. Sunen Darimi, br. 326
18. Sunen Darimi, br. 326
19. El-Fekih vel-Mutefekkih, str. 56
20. Ibn Redžeb, Veresetul-enbija, str. 22
21. Veresetul-enbija, str. 67
22. Bejheki, El-Medhal, str. 372
23. Ibn Muflih, El-Furu’, 2/339
24. El-Fekih vel-Mutefekkih, str. 58
25. Hadis bilježe Ahmed, Tirmizi, Ebu Ja’la i drugi – sa slabim lancem prenosilaca od Enesa, radijallahu anhu
26. El-Fekih vel-Mutefekkih, str. 43 – sa slabim lancem
27. Ja-sin, 12