Da li se nisab računa u zlatu ili srebru? (7)

PITANJE: Da li se nisab za zekat na pare računa u zlatu ili srebru?

ODGOVOR: Zahvala pripada Allahu, a salavati i selami Resulullahu, njegovoj časnoj porodici i ashabima.

Zekat je jedan od ruknova islama i jedan od najbitnijih ibadeta kojim se muslimani približavaju Allahu, dželle šanuh. Po važnosti, zekat dolazi odmah poslije dva šehadeta i namaza, a u ajetima i hadisima najčešće se spominje uz namaz, što jasno ukazuje na njegovu posebnu važnost i vrijednost.

Zekat na zlato i srebro jedna je od propisanih vrsta zekata. Uzvišeni Allah kaže: “Oni koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu – navijesti bolnu patnju.”¹

U periodu objave i poslanstva u opticaju su bile dvije vrste kovanog novca: vizantijski zlatni dinari i perzijski srebrni dirhemi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio je nisab (količinu koja se mora dostići da bi zekat bio obavezan) za ta dva vrijednosna metala. Alija b. Ebi Talib, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kad budeš imao 200 srebrnjaka koji pregodine kod tebe, od toga ćeš dati 5 srebrnjaka, a na zlato si obavezan dati tek onda kada budeš imao 20 zlatnika. Pa kada budu u posjedu godinu dana, daje se pola zlatnika, a ako je više, obračun ide po istom osnovu.”²

Kada se to pretvori u grame, 200 srebrnjaka ima težinu oko 595 grama, a 20 zlatnika težinu oko 85 grama. ³

Budući da papirne novčanice nisu postojale u vrijeme Allahovog Poslanika, alejhis-salatu ves-selam, niti njegovih ashaba, zekat na pare predstavlja novonastalo pitanje o kojem nemamo direktne šerijatske tekstove. Nema razilaženja da je musliman obavezan dati 2,5% zekata na zlato (dinare) i srebro (dirheme) kada dostignu nisab i pregodine. Međutim, pojavom papirnog novca i prestankom poslovanja sa zlatom i srebrom – osim rijetko – javila se nedoumica da li je na novčanice obavezan zekat.

Izrazita većina učenjaka zauzela je stav da je zekat na pare obavezan, analogno zekatu na zlato i srebro. To mišljenje je ispravno, dok je drugo mišljenje – da nema zekata na pare – neispravno, odbačeno i izolirano.

Drugo pitanje koje se javlja jeste: kako odrediti nisab na papirni novac – po zlatu, po srebru, ili po onome što je korisnije za siromahe? Svako od ovih mišljenja zauzela je skupina mjerodavnih učenjaka, ali većina savremenih pravnika smatra da se uzima ono što je korisnije za siromahe. Dakle, gleda se ono što je manje vrijednosti (zlato ili srebro), kako bi više ljudi bilo obavezno dati zekat, pa će i korist za siromahe biti veća. Ovo mišljenje je, a Allah najbolje zna, ispravnije i jače, te u skladu sa šerijatskim intencijama.

U prvo vrijeme, 595 grama srebra imalo je približnu vrijednost kao 85 grama zlata, ali danas srebro ima znatno manju vrijednost. Zato se nisab za papirne novčanice računa u srebru. Prema tome, vrijednost 595 grama čistog srebra predstavlja nisab za zekat na papirne novčanice, i onaj ko posjeduje tu vrijednost, ako pregodini, obavezan je izdvojiti zekat.

Ovo mišljenje zauzela je većina savremenih učenjaka, među njima i Fikhski pravni kolegij (Medžme‘u-l-fikhil-islami) pod okriljem Rābite (Svjetske muslimanske lige), zatim Vijeće vrhunskih učenjaka (Hejetu kibāril-ulemā), Stalna komisija za fetve (El-Ledžnetud-dāime) u S. Arabiji, kao i šejhovi Ibn Baz, Ibn Usejmin, Ibn Džibrin, Abdulmuhsin el-Abbād, Abdullah el-Fevzan, Mustafa el-‘Adevi, Sa‘d el-Haslān, Muhammed el-Munedždžid, Halid er-Rifā‘i, Sulejman el-Ulvān, Abdulaziz et-Tarifi, Halid el-Mušejkih, Halid el-Muslih i mnogi drugi.

⁴

Dodatne napomene:

– Na propis nisaba ne utiče to što određena vjerska institucija izabere jedan od stavova, jer ovo nije pitanje koje isključivo pripada institucijama, nego fikhsko razilaženje u kojem musliman treba težiti ispravnijem mišljenju.

– Po ovom pitanju nema jasnih šerijatskih argumenata, nego obrazloženja i razumijevanja koja su podložna prigovorima i analizama.

– Onaj ko dadne zekat prema nisabu u srebru, sigurno neće pogriješiti, za razliku od onoga ko ga dadne prema zlatu – postoji mogućnost da neće ispuniti obavezu.

– Nije relevantno to što će, po ovom računanju, i neko ko je u potrebi biti obavezan dati zekat, jer je zekat na srebro propisan do Sudnjeg dana. Ako bi neko imao 595 grama srebra godinu dana, dužan bi bio dati zekat, makar to u određenom vremenu imalo malu vrijednost.

– Papirne novčanice već dugo nemaju realno pokriće u svjetskim bankama, pa je neispravno tvrditi da je njihovo pokriće u zlatu ili srebru; faktički najveće „pokriće“ im je u dugovima.

– Onaj ko godinu dana čuva vrijednost 595 grama srebra, time pokazuje da je od onih koji štede i nisu u krajnjoj potrebi. Čak i po mišljenju onih koji zagovaraju računanje po zlatu, taj iznos nije dovoljan da pokrije osnovne godišnje potrebe čovjeka, pa takav ne bi bio siromah u šerijatskom smislu.

Zaključak:

Izneseni stav – da se nisab za papirne novčanice računa prema srebru – smatramo ispravnijim, jačim i predostrožnijim za čovjeka i njegovu vjeru. Međutim, onaj ko slijedi drugo mišljenje ima pravo na to, ali bez vrijeđanja, omalovažavanja i nipodaštavanja drugih stavova, koji su također prisutni i općeprihvaćeni u ummetu. A Allah najbolje zna.

Amir I. Smajić
7. ramazan, 1440.god.

1. Et-Tevbe, 34
2. Ebu Davud, br. 1573
3. Vidjeti: Medžmū’u fetāvā Ibn Usejmin, 18/138
4. Vidjeti: Medželletul-buhūsil-islāmijje, 31/374, 1/214; Fetāva El-Ledžnetid-dāime, 9/257; Medžmū‘u fetāva Ibn Baz, 14/125; dr. Abdullah el-Gufejli, Nevāziluz-zekāt, str. 155; dr. Halid el-Mušejkih, Fikhun-nevāzil fil-ibādat, str. 164–166